Kakvo je stambeno pitanje rješeno sa 50 m2 stana?

Vi ako sada imate 25 ili 30 godina praktično do pred penziju plaćate više od jedne ili na nivou jedne prosječne plate da biste imali najminimalnije uslove za život, a o nekoj proširenoj reprodukciji, povećanju broja rođenih nema ni govora“.

Iz godine u godinu demografski podaci za  Republiku Srppsku su su sve drematičniji, a umjesto sistemskih, donošene su ad hoc mjere bez cilja, svrhe i prijeko potrebne analize.

A organizacije društvenog života nam je i dalje jugoslovenski model ideala -četveročlana porodica.

Najbolje je to objasnio demograf Aleksandar Čavić u BUKA podkastu na primjeru jedne mjere za  podizanje fertiliteta, a to je  pomoć u sticanju prve nekretnine.

T kako je naglasio nije postignut nikakakav pomak jer RS provodi identičan nezvanični model iz Jugoslavije, a to je ideal četveročlane porodice.

„Mi smo u prošlom sistemu imali generaciju bejbi bumera, koja neko definiše kao lica rođena od 1946. do 1956., odnosno od 1946. do 1961., koja je bila izuzetno brojna čiji ulazak u radni period je predstavljao politički i ekonomski izazov za bivšu Jugoslaviju, pa su oni proširili neku nezvaničnu politiku o četveročlanoj porodici, pa su dvosobni stanovi su bili glavni način rješavanja stambenog pitanja, oni su činili između 70 i 80 posto svih izgrađenih stanova u bivšoj Jugoslaviji. To je bio način na koji su se oni borili sa jednom naraslom i izuzetno brojnom generacijom koja je ulazila u radni i reproduktivni kontigent“, pojasnio je Čavić.

Nadalje, dodaje, svi današnji odgovori i formulacija dječijeg dodatka do unazad 6 mjeseci je bila takva da se na porodicu gledalo sa četvero, maksimalno petero članova, dok su sve podrške stanovanju su kod nas vezani isključivo za kolektivnu stambenu gradnju, a jedina podrška bili subvencije dijela kamate na kredite koji su uzimani za mlade bračne parove.

„Mi smo prilikom kalkulacije uzeli stan od 50 m2, čija je prosječna cijena tada bila 190.000 KM. Znači nekom treba 25 godina da otplaćuje kredit čiji je mjesečni anuitet veći od 1.100 KM da bi  pod navodnicima riješio stambeno pitanje. Kakvo je stambeno pitanje rješeno sa 50 m2 stana? Vi tu ne možete da imate uslove za funkcionalno šestočlano domaćinstvo ili petočlano. To je maksimalno četiri člana i vi time ne postižete osnovni cilj a to je podizanje nivoa feriliteta koji bi u konačnici kroz dvije ili tri decenije trebao biti iznad nivoa proste reprodukcije. Znači ne možemo se nećemo se uklopiti u tih 50 m2, ne postoje ekonomski uslovi da mladi bračni parovi na takav način dođu do nekretnine jer njihovi prihodi to ne podržavaju. Vi ako sada imate 25 ili 30 godina praktično do pred penziju plaćate više od jedne ili na nivou jedne prosječne plate da biste imali najminimalnije uslove za život, a o nekoj proširenoj reprodukciji, povećanju broja rođenih nema ni govora“.

Naveo je takođe da su tokom izrade strategije mnogi mladi bili zainteresovani i za život u predgrađu i na selu, te da treba takvima omogućiti i olakšati da dođu do svojih prvih nekretnina, koje su i puno jeftinije i imaju više kvadrata.

NESTAJEMO…..

A demografska situcija je sve lošija i svake godinese  rađa sve manje djece. Tako je u 2022. godini rođeno  8.381 dijete, što predstavlja pad od 2,93 posto u odnosu na godinu ranije, kada bilo 8.634 rođenih.

Stoga i ne čudi što smo u Republici Srpskoj ovog 1. septembra po prvi put imali ispod 9.000 prvačića. Neki od njih će se ovdje školovati godinu, dvije, pet i sa svojim porodicama odseliti u inostranstvo.

Takvih je sve više.

Prošle školske godine se ukupno 356 osnovaca iz Republike Srpske ispisalo iz škole zbog odlaska u inostranstvo. Ovo je podatak Zavoda za statistiku RS i odnosi se na period od 1. septembra 2021. godine do 31. avgusta 2022. godine.

Statistika takođe polazuju da se iz osnovnih škola u Republici Srpskoj, zbog odlaska u inostranstvo, pet godina ranije, od školske 2016/17 do 2020/21,  ispisalo se skoro 2. 294 učenika.  Naime, podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske, pokazuju da je navedenom periodu, mjesto pohađanja škole promijenilo ukupno 7 195 đaka, od čega su 2.294 to učinila zbog odlaska i nastavka školovanja negdje u inostranstvu.

Što znači da smo za šest godina zbog odlaska kompletnih porodica ostali bez 2560 osnovaca.

Nažalost demografi i stističari već duži period upozoravaju da će ovakve vijesti biti sve češće. Istovremeno dodaju da je trenutna demografska slika još i dobra, šta nas čeka u narednih par godina kada počne uzimati danak masovni odlazak mlađeg stanovništva.

Poređenja radi  u BiH je u 2017. rođeno 29.000 djece što je 40.000 djece manje nego 1990. godine, kada je taj broj bio oko 67.000.

Takođe uvjereni su i da ćemo teško dostići brojku novorođenih iz 2017. godine, jer je trenutno prosječna starost majke koja rađa prvo dijete 26 godina, tačnije godište rođenja te majke je 1992., dok u period pred nama primat rađanja djece preuzimaju ratne generacije, kojih je mnogo manje.

Izvor, Foto: BUKA