Dogovor koji može promijeniti svijet

I DOK sjevernokorejski diktator Kim Jong-un obilazi raketodrome i tvornice aviona gledajući na što će potrošiti novac od prodaje streljiva, Kremlj tvrdi da nikakav sporazum nije potpisan tijekom njegovog druženja s Putinom.

Da Sjeverna Koreja prodaje oružje Rusiji potvrdio je još 13. rujna šef ukrajinske vojno-obavještajne službe Kirilo Budanov. U izjavi za ukrajinski internetski portal New Voice Budanov je rekao da ruska vojska već mjesec i pol dobiva streljivo iz Sjeverne Koreje. Do sada su, prema njegovim tvrdnjama, dobili topničke granate kalibra 122 i 125 mm, rakete za višecijevne lansere Grad i nešto tenkovskog streljiva.

Ako Sjeverna Koreja isporučuje streljivo Rusiji već mjesec i pol, to znači da je sporazum potpisan još krajem srpnja, tijekom posjeta ruskog ministra obrane Sergeja Šojgua Pjongjangu. U javnost su još tada dospjele snimke srdačnog druženja Kim Jong-una i Šojgua, koji je bio glavni gost na velikom vojnom mimohodu.

Rusi Kim Jong-unu pokazivali avione i projektile

Šojgu je danas (16. rujna) uzvratio Kimu za tadašnju dobrodošlicu organiziravši razgledavanje borbenih zrakoplova ruskog ratnog zrakoplovstva u zračnoj luci Kneviči (pokraj Vladivostoka). Na stajanci su za Kima poredali strateške bombardere Tu-160, Tu-95MS i Tu-22M3, ali i manje avione kao što su MiG-31 (s hipersoničnim projektilom Kinžal), Su-25 i Su-34. Kim se posebno zadržao baš kod MiG-a i Kinžala. Dostupne snimke pokazuju da ga je projektil puno više zanimao od samog aviona.

Dan ranije (15. rujna) kamere su zabilježile nasmiješenog sjevernokorejskog diktatora Kim Jong-una tijekom obilaska Zrakoplovnog zavoda Juri Aleksejevič Gagarin. U stilu američkih predsjednika koji se voze isključivo u za njih namjenski napravljenim blindiranim automobilima, Kim se po Rusiji vozio u posebnom Mercedes Maybach S600 Guardu, koji s njim putuje vlakom.

Nakon što je stigao u jedinstvenom stilu, domaćini su dragog gosta proveli upravnom zgradom, održali kratku videoprezentaciju i pokazali mu proizvodne pogone. Čak su održali i minijaturni zrakoplovni miting sa Su-35 kao glavnim sudionikom.

Kako im Kim ne bi bio drag gost kad će se uskoro kupati u novcu. I nakon što Rusija Sjevernoj Koreji isporuči dovoljno hrane da trećina Korejaca može prestati gladovati, ostat će više nego dovoljno novca za trošenje na kupnju oružja i vojnih tehnologija. Naime, sjevernokorejska vojska ima skoro neograničene zalihe artiljerijskog streljiva, a ruska vojska jednako neograničene potrebe.

Stoga ne čudi što su domaćini Kimu pokazali sve najbolje. Proveli su ga i kroz pogone u kojima se sklapaju komercijalni avioni Suhoj Superjet 100, no Kima to baš i nije zanimalo.

Civilni avioni Sjeverne Koreje su olupine, i to treba hitno mijenjati. No Kima to ne zanima

Međutim, sjevernokorejska zrakoplovna kompanija Air Korjo hitno treba nove avione da zamijeni zastarjelu flotu. Dio aviona proizveden je još šezdesetih godina prošlog stoljeća. Samo su tri aviona isporučena u ovom stoljeću te su svi ostali već odavno trebali završiti u muzejima ili na otpadu.

Doduše, do sada je Air Korjo letio jedino prema Pekingu, no kako je krenulo, možda će uskoro početi letjeti prema Vladivostoku, a možda i dalje. U svakom slučaju, Kimu su domaćini pokazali svoj ponos i diku Sperjet 100. Kim je, kao pristojan gost, istrpio i obilazak interijera jednog od dovršenih Superjeta. Doduše, s vrlo tmurnim izrazom lica i lijevom rukom u džepu hlača ne skrivajući odveć dosadu.

Zato je bio puno bolje volje kad su ga uveli u dio gdje su se sklapali borbeni avioni Su-27, Su-30 i Su-33, a trenutno se proizvode Su-35. U već poznatoj maniri sveznajućeg diktatora, Kim je postavljao pitanja, mahao rukama i kimao glavom. Čak je pokazivao na dijelove aviona i vjerojatno nešto objašnjavao (snimka je u javnost puštena bez tona).

Sjeverna Koreja mogla bi riješiti još jedan ruski problem

A onda su mu prikazali najveću zvijezdu – Su-57. Rusi tvrde da je po svim borbenim odlikama Su-57 jednak ili bolji od F-22. Međutim, Indijci tvrde da nije ni približno toliko dobar. Zašto Indijci išta tvrde o Su-57? Zato što je sad već davne 2010. godine Indija pristala s 50 posto sufinancirati razvoj projekta borbenog aviona pete generacije, koji su Rusi označili kao PAK FA, a oni kao FGFA. Kako je prvi prototip T-50 poletio već 29. siječnja 2010., sve se činilo idilično. Rusi su Indijce uvjeravali da će prvi ruski i indijski serijski primjerci ući u ograničenu operativnu uporabu već 2017. godine.

No onda su 2012. nastali problemi. Prvo su Rusi odbili da indijski probni piloti lete na T-50. Potom su Indijci ustvrdili da avion ima ni više ni manje nego 45 velikih nedostataka. Nedostaci su obuhvaćali stealth odlike, avioniku, motore…

Rusi su obećali da će sve nedostatke otkloniti, no i dalje nisu dozvoljavali da indijski piloti lete na prototipovima. Nakon što su Indijci zaprijetili da će se povući iz projekta, konačno su im 2016. dozvolili letenje, no indijski probni piloti pronašli su nove nedostatke. Zbog toga ne čudi što se Indija početkom 2018. povukla iz projekta.

Bez indijskog novca i s projektom punim nedostataka, razvoj se oduljio. Toliko da nije dovršen ni danas pa nije iznenađujuće što ga rusko ratno zrakoplovstvo ne želi naručiti. Jedini način da se razvoj Su-57 dovrši i pokrene serijska proizvodnja jest pronalazak stranog kupca. Prvo se spominjalo Maleziju, a potom Indoneziju.

Kao potencijalnog kupca ruski mediji spominjali su i Vijetnam (koji je između Rusije i SAD-a odabrao potonje). Uvjeravali su javnost da je Alžir naručio 14 Su-57 te da će isporuka biti tijekom 2022. i 2023. godine. Od toga za sada nije bilo ništa.

I onda se potpuno neočekivano pojavio Kim Jong-un. Nakon što se stubama popeo do kokpita aviona, bio je toliko oduševljen da su ga (navodno) jedva uvjerili da krenu dalje. Snimke pokazuju Kima kako pokazuje prstom po unutrašnjosti, dodiruje HUD i postavlja pitanja. Sve, naravno, s izrazom lica velikog stručnjaka.

Pitanje je može li Rusija pod sankcijama pokrenuti serijsku proizvodnju Su-57 a da ne ugrozi proizvodnju drugih borbenih aviona i helikoptera. Odgovor je – ne može. Zbog toga će se Kim, ako se oduči na kupnju, ipak morati zadovoljiti s puno slabijim Su-35.

Hoće li Rusi Sjevernoj Koreji omogućiti pristup tehnologijama za razvoj nuklearnog oružja?

Međutim, ako je Moskva potencijalno spremna prodati Su-57 Pjongjangu, treba se zapitati što je sljedeće. Hoće li Moskva u zamjenu za nasušno potrebno artiljerijsko streljivo Pjongjangu omogućiti pristup tehnologijama za razvoj nuklearnog oružja? Ili tehnologijama raketnih motora s krutim gorivom i naprednijim sustavima navigacije? Ili nadzvučnim protubrodskim projektilima koji se mogu preinačiti u krstareće projektile s nuklearnim bojnim glavama? Problem je u tome što trenutno Rusija više treba Sjevernu Koreju nego Koreja nju. A toga je Pjongjang itekako svjestan i spreman je to jako dobro naplatiti.

Ovo naglo približavanje Moskve i Pjongjanga sa sve dubljom vojnom suradnjom silno zabrinjava Južnu Koreju i Japan. Njihova sigurnost do sada se snažno oslanjala na tehnološku prednost oružanih snaga. I Južna Koreja i Japan imaju oružane snage opremljene najsuvremenijim borbenim sustavima.

Zbog sve veće prijetnje Kine Japan je odlučio povećati izdavanje za oružane snage s 1 na 2 posto BDP-a. S približno 100 milijardi dolara proračunskih izdataka za OS, Japan će doći na treće mjesto, iza SAD-a i Kine. Južna Koreja je planirala u 2024. godini za OS izdvojiti 45 milijardi dolara, no to je bilo prije nego što su se Putin i Kim dogovorili o razmjeni streljiva za vojne tehnologije.

Ako je porinuće podmornice Hero Kim Kun Ok izazvalo toliko pažnje i zabrinutosti jer može nositi 10 balističkih projektila s nuklearnim bojnim glavama, kakvu će tek paniku izazvati podmornica koja nije napravljena prema tehnologijama iz pedesetih godina prošlog stoljeća? Naime, Hero Kim Kun Ok je tek jako izmijenjen projekt podmornice koju je NATO označio kao Romeo. Sovjetske podmornice Projekt 633 projektirane su pedesetih godina prošlog stoljeća, a prva je porinuta još 1957. godine.

Potencijalno naglo jačanje sjevernokorejske vojne tehnologije imalo bi dalekosežne posljedice za cijeli svijet

Zamislite kakvu bi paniku izazvala pojava sjevernokorejske podmornice koja bi bila izgrađena na bazi najnovijeg ruskog projekta Amur (izvozna varijanta Projekta 677 Lada ruske mornarice) i naoružana balističkim projektilima koje pokreću raketni motori s najnaprednijim ruskim čvrstim raketnim gorivom. To bi im omogućilo dvostruko veći domet/nosivost od sadašnjeg projektila Pukguksong-3, koji je na podmornici Hero Kim Kun Ok i ima procijenjeni domet 1900 kilometara. A tek pojava prve sjevernokorejske podmornice s nuklearnim pogonom?

Potencijalno naglo tehnološko jačanje sjevernokorejske vojske potpuno bi izmijenilo odnos snaga ne samo između Sjeverne i Južne Koreje već i s Japanom, pa čak i SAD-om. Oružani sustavi koji više ne zaostaju pedesetak godina već samo desetak, u vojsci koja (prema procjeni The Military Balance 2022) broji milijun i 280 tisuća vojnika, potpuno bi promijenili odnos snaga na Korejskom poluotoku. Naime, južnokorejska vojska ima (prema istom izvoru) tek 555 tisuća vojnika.

Potencijalno snažno jačanje sjevernokorejske vojske neće imati samo sigurnosne već i ogromne političke posljedice. Seul i Tokio s pravom će očekivati snažnu reakciju Washingtona, koji je već odavno preokupiran odnosima (i sukobima) s Pekingom pa mu novi problemi s Pjongjangom zasigurno nisu potrebni.

Međutim, bez snažne potpore Seula i Tokija, Washington ne može uspješno provoditi politike usmjerene na smanjenje kineskog utjecaja u Aziji (i diljem svijeta). Istina je da će se Tokio i dalje više bojati Kine nego Sjeverne Koreje, no Seulu je znatno veći problem sjeverni susjed.

Zanimljivo će biti vidjeti hoće li Seul i Tokio nakon tako naglog i burnog zbližavanja Moskve s Pjongjangom odgovoriti jednakom mjerom te konačno početi isporučivati značajne količine oružja i streljiva Ukrajini. Do sada se ni Japan ni Južna Koreja nisu baš iskazali želeći zadržati kakve-takve odnose s Rusijom. Međutim, sada od nastavka dobrih odnosa više neće biti ništa po onoj narodnoj: “Najbolji prijatelj mog najvećeg neprijatelja ne može biti moj prijatelj.”

Izvor: Index
Foto: EPA